Obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovačkim knjižnicamam nastavljeno je drugom po redu tribinom o jeziku u četvrtak, 1. ožujka, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Tema je bila standardni hrvatski jezik u medijima, a gost voditeljice tribina doc. dr.sc. Katje Bakije, profesorice hrvatskog jezika i književnosti, bio je je novinar i urednik na HRT-u Đurica Drobac.

Bakija je istaknula kako su upravo mediji krojači diskursa, a njihov značaj u javnoj komunikaciji je vrlo velik. Posebno je podsjetila na važnost i ulogu jezika, ali i govora u medijima za kojeg kaže da je „jezik u akciji, realizirani jezik. Govor je praksa, a jezik sustav – pravilo.“  Način na koji medijski djelatnici oblikuju pojedine sadržaje može oblikovati javno mnijenje, ali isto tako utječe i na govornu jezičnu svijest.

„Jezična analiza hrvatskog medijskog diskursa pokazuje (…) sve veći stupanj otklona od standardno jezičnih normi koji se primarno kreće u dva smjera. Jedan je priklanjanje raznovrsnim, razgovornim oblicima hrvatskoga jezika, a drugi je anglizacija hrvatskog leksičkog korpusa“ rekla je Bakija u uvod predstavljajući glavne teme tribine.

Drobac kao novinar, djelatnik javnog servisa, napominje kako „HRT mora biti promotor i glavni zaštitnik hrvatskog standardnog jezika“. Osvrčući se na situaciju na HRT, u kontekstu brige za jezik, istaknuo je prednost javnog servisa u odnosu na komercijalne medije pa tako on na raspolaganju uvijek ima fonetičara i dva lektora. Međutim problem je što fonetičari nemaju takozvanu „jezičnu Bibliju“. Postoji velik broj priručnika koji su na razini preporuka, ali nisu normativni. Po naglasnim pravilima naglasak ne može biti na zadnjem slogu i silazni naglasak ne može biti u sredini riječi. „Sve ono što kroz to sito prolazi je ispravno“ rekao je Drobac ukazujući na problem dubleta.

Podizanje razine svijesti o pravilnom pisanju i govorenju hrvatskog standardnog jezika područje je odgovornosti javne komunikacije, a važnu funkciju ima i obitelj te obrazovni sustav. Briga o jeziku na nacionalnoj televiziji funkcionira, dok je situacija na komercijalnim televizijama s nacionalnom koncesijom puno lošija. Zbog borbe za gledatelje oni se koriste jezikom gledatelja koji je često takozvani jezik ulice. „Ako izgubimo jezik izgubit ćemo identitet“ rekao je Drobac pitajući se što će onda biti za 30 godina. U očuvanju hrvatskog jezika Hrvatska akademija zanosti i umjetnosti trebala bi detektirati problem i ponuditi rješenje koje će rezultate davati odmah. Također potrebna je i jaka javna kontrola u medijima, moguće i kroz zakonska rješenja, a s ciljem očuvanja hrvatskoga jezika.

Sljedeća tribina u okviru programa Mjeseca hrvatskoga jezika održat će se u četvrtak, 8. ožujka, u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad kada će Bakijim gost biti Bradimir Vidić Flika. Naslov tribine je „Jezik i kazalište“.