Na razini male škole kako svijet funkcionira, Krleža nudi puno, riječi su dr. sc. Deana Dude s predavanja „Krleža i tranzicija” održanog ove srijede u čitaonici Narodne knjižnice Grad.

U sklopu obilježavanja 120. obljetnice rođenja velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže (Zagreb, 7. VII. 1893 – Zagreb, 29. XII. 1981), Dubrovačke knjižnice su postavile izložbu koja je tijekom cijelog Mjeseca knjige otvorena u predvorju i zaokružena predavanjem profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Deana Dude.

Posebno se osvrnuo na ciklus novela malograđanskog kruga, koji pruža „vrlo suvislu sliku moderniteta u vrijeme urbanizacije”.

– Ako taj ciklus čitamo i promatramo kroz klasnu problematiku, vidimo kako se nikako ne uspijeva uspostaviti srednja klasa, koja bi trebala biti koherentna snaga koja bi povezala one s dna i one s vrha. Uvijek promatramo postojanje gubitnika i dobitnika svih tranzicija, a gubi se snaga srednje klase. Tako Krležinog „Velikog meštra svih hulja” bismo danas mogli nazvati tajkunom! Čitajući ovaj serijal novela vidimo da nam se mnoge stvari ne događaju prvi put, i da je model tranzicije identičan bio tada, kao i u vremenu koje danas živimo. Ukoliko ih uzmete čitati, iznenadit ćete se koliko je Zagreb tog vremena, vremena urbanizacije prepoznatljiv današnjem trenutku tranzicije – istaknuo je u svom predavanju dr. Duda.

Pritom je u vezu doveo novele, kroz klasnu, socijalnu i demografsku tematiku kojom se Krleža u njima bavi. Prikazuje kompleks provincije, medijski kompleks, problematizira moral svećenstva i Crkve, bavi se problemima zdravstva, školstva, represivnog aparata…

– Ovaj je ciklus novela puno koherentniji, nego se to na prvu čini, ako uočimo svu problematiku tranzicije s kojima se društvo u njima susreće. On piše simfoniju (vele)grada koju treba čitati i promatrati istodobno. Stoga pokušajmo čitati Krležu kontra dominantne interpretacije koja se bavi suhom tekstualnošću. Ne nasjedajmo na stereotipe „što Krleža jest”, već ga iskušajmo u sadašnjem vremenu – zaključio je dr. sc. Dean Duda svoje predavanje.

Nakon predavanja razvila se zanimljiva debata s publikom iz koje istaknimo pitanje „zašto danas nemamo kritički i polemički postavljene autore, s pozicije ljevice poput Krleže u to vrijeme!?”

– Ne vidim zašto ih ne bi bilo, jer smatram da je marksizam i dalje jedan od najboljih alata za analizu kapitalizma. Dok u nas nije kapitalizam nije postojao, svi su bavili njegovim krahom, pisale se polemike i doktorati na tu temu. Sad kad živimo jedan oblik kapitalizma, sve je zatihnulo. Pojavljuju se tek pojedinačni glasovi. Počistili smo podrume i pojavljuje se elementarni oblik srama spram marksizma. Bez razloga! – odgovorio je dr. Duda.