Mjesec hrvatske knjige održava se od 15. listopada do 15. studenoga, a ovogodišnja središnja tema i geslo bili su „Čitam sto na sat“. Tijekom ovog mjeseca sve knjižnice uz redovne aktivnosti organiziraju i one dodatne s ciljem promicanja knjige, čitanja i knjižnica, pa tako i Dubrovačke knjižnice.

U godini u kojoj međunarodna i domaća kulturna scena protjeću u znaku obilježavanja 400-te godišnjice smrti Williama Shakespearea i u kojoj je cijeli svijet pozornica i Dubrovačke knjižnice bile su pozornica brojnim programima kako onima za djecu i mlade, tako i za odrasle.

Odjel za djecu i mlade Narodne knjižnice Grad proslavio je dva desetljeća rada, a proslavu su koncertom uveličali mali rokeri iz Splita. Riječ je o Udruzi Glazbene niti ljubavi pod stručnim vodstvom gitarista Damira Mimice. Da su prirodne znanosti itekako zanimljive i poučne dokazala je trodnevna izložba udruge za promicanje prirodoslovlja “Prirodopolis” iz Zagreba koju su posjetili dubrovački osnovnoškolci. Udruga za promicanje knjige i stripa „Slagalica“ predstavila je novu knjigu Marije Đanović „Krasuljci“, a upoznali smo i najbolje čitače naglas u županiji u okviru natjecanja u čitanju naglas. Likovne radionice izrade oslikanih rukopisa – iluminacija, kao i pričaonice „Pričam sto na sat“ okupile su brojne mališane u Odjelu za djecu i mlade.

U ogranku Mokošica organizirana je serija lutkarskih predstava. Svijet lutaka predstavljen je kroz predstave „Kako je sveti Vlaho postao zaštitnik Dubrovnika“, „Princeza i žabac“, „Plameni cvijet“ i „Vilenjak tvrdoglavac“, s kojim su gostovali i u Centru za rehabilitaciju Josipovac. Također organizirana su i čitanja u domu za umirovljenike.

Iako je ovogodišnja Noć knjige protekla u znaku Williama Shakespearea i u Mjesecu knjige je bilo mjesta za njega. Prevoditelj Mate Maras predavanjem „Shakespeare u Iliriji“ obuhvatio je cijelokupno Bardovo djelo i život te potsjetio dubrovačku publiku kako je Ben Jonson bio u pravu kada je 1641. u knjizi “Discoveries” napisao za Shakespeareova djela da “nisu za jedno doba, nego za sva vremena”.

U druženju s bosanskohercegovačkim književnicima predstavili su se Tanja Stupar Trifunović, Elis Bektaš i Srđan Mršić, a pridružile su im se i domaće snage Vojo Šindolić, Galaktički Vapaj i Boris Njavro. Književno druženje glazbom je upotpunio Damir Kukuruzović Django Group.

Dubrovačke knjižnice i ove su godine ostvarile suradnju s festivalom „Treće uho“ koji je u svom šestom izdanju bio posvećen Australiji. Likovnom radionicom „Dot painting“ u ogranku Mokošica djeci je predstavljeno aboridžinsko slikarstvo. U Narodnoj knjižnici Grad postavljena je izložba “Stočarski put Canning”, a Iva Polak održala je predavanje „Kultura australskih Aboridžina – Od Snivanja do umjetnosti“. Veleposlanstvo Australije doniralo je Dubrovačkim knjižnicama knjige namijenjene djeci te je tako stvoren i australski kutak u knjižnici.

Povjesničarka umjetnosti Anita Ruso održala je predavanje „Graditelji Grada i čitanje dubrovačke arhitekture 17. i 18. stoljeća“, dok je Kresimir Krnic s Katedre za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu dubrovačkoj publici predstavio urdskog književniks Saadata Hasana Manta i njegovu zbirku „Preko granica – pripovijetke o ludosti, ljubavi i ratu“

Mjesec hrvatske knjige 2016. protekao je i u znaku serijala putopisnih predavanja „Putositnice utorkom“. Iz reporterskog i povijenog rakursa, pisac i novinar Hrvoje Ivančić, predstavio je Siriju i Bliski istok. Boris Jakešević rječju i slikom prikazao je dubrovačkoj publici Vijetnam kao mjesto različitosti, šarenila života i stalnog kontrasta jer bogatstvo i siromaštvo, ubrzani razvoj jednih i zaostajanje drugih dijelova zemlje, komunizam i kapitalizam, sreća i tuga… sve se to isprepliće u svakodnevnom životu ljudi ove velike fascinantne zemlje. Takozvani „centar svemira“ i grad koji nikad ne spava, New York, dočarala je Lena Šutić u svom putopisnom predavanju. Serijal je zaključen putopisom s hodočašća Camino de Santiago o kojem je govorila putopjesnikinja Maja Klarić.

U proteklih mjesec dana Dubrovačke knjižnice bile su pozornica za 23 programa, a brojna publika svih dobnih skupina motiv je za nastavak organiziranja uspješnih programa.

Pokrovitelj manifestacije Mjeseca hrvatske knjige je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizatori su Knjižnice grada Zagreba. Riječ je o manifestaciji koja već više od dva desetljeća uspješno promiče knjigu i čitanje kao društvenu vrijetnost.