Dubrovačke knjižnice i ove godine su bogatim programom od 21. veljače do 17. ožujka obilježile Mjesec hrvatskoga jezika, manifestaciju koja se na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Hrvatskoj obilježava od 2014. godine. Sam cilj manifestacije je isticanje važnosti očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznavanje javnosti s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i jezičnom poviješću.

Ovogodišnji program započeo je na Međunarodni dan materinskoga jezika, 21. veljače, predstavljanjem knjige „Divanimo, dakle postojimo“ koju su napisale Milica Lukić i Vera Blažević Krezić. Autorice su dubrovačkoj publici predstavile znanstvenu zbirku koja donosi 11 književnojezičnih i jezičnopovijesnih studija sadržajem usmjerenih na jezičnu, književnu i glagoljašku Slavoniju nekada i danas.

Svojim programom Dubrovačke knjižnice ujedno su dale i obol obilježavanju programa „450. godina smrti Marina Držića (1567. – 20017.)“. Sanja Vulić  predstavila je jezični aspekte dubrovačke renesansne književnosti, dok je Josip Lisac održao predavanje na temu „Držićev jezik i leksikografija njegova doba”.

O pomorskom nazivlju, talijanizmima, noštromizmima i božmanizmima govorila je Jasenka Maslek. Jezični savjetnik za dubrovački govor pod nazivom „S oca na sina : rad s glumcem“ održali su velikani hrvatskoga glumišta, Miše i Maro Martinović, a na sceni im se pridružila i glumačka družina učenika 2. i 6. razreda OŠ Lapad. Ovi mali čuvari baštine izveli su „Novelu od Držića“ u kojoj je bilo elemenata i „Dunda Maroja“ i „Skupa“ i „Novele od Stanca“.

Reklamne poruke 30-ih godina prošlog stoljeća i njihovu usporedbu s oglasima u današnjim lokalnim tiskovinama predstavile su Marija Gjurašić i Leona Rašica. Sanja Brbora iznijela je ideju izrade rječnika hrvatske kulturne baštine koji bi trebao biti objasnidbeni, elektornički i multimedijski te bi se njime objedinila ukupnost raspršenoga hrvatskog   leksičkog   blaga   kojim  se   označavaju   objekti   i   pojmovi   vezani   za   kulturu u najširem   smislu   riječi.

Domagoj Vidović, voditelj Podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću, predstavio je svoju najnoviju knjigu „O rodu jezikom i pokoja fraška“. U znanstveno-humorističnom predstavljanju knjige, uz autora, sudjelovali su i Ivana Lovrić Jović, voditeljica Podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Dubrovniku te Boris Njavro, književnik, novinar i predsjednik Društva dubrovačkih pisaca.

Program obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika Dubrovačke knjižnice zaključile su predavanjem Ivane Lovrić Jović na temu „Hoće li svetkovnik istisnuti festanjula? Filološke bilješke o dubrovačkome vokabularu“. U ukupno devet događanja preko 500 posjetitelja pratilo je predavanja čiji je naglasak bio na jeziku i bogatsvu hrvatske jezične kulture.

Mjesec hrvatskoga jezika manifestacija je koju je pokrenuo Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2014. potaknut činjenicom da je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju i hrvatski jezik postao službeni jezik, a s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti očuvanja tog temelja nacionalnog identiteta. Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka na dan objave “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika” iz 1967.