Završni tjedan obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovačkim knjižnicama započeo je predavanjem dr. sc. Sanje Brbore na temu „Treba li nam rječnik hrvatske kulturne baštine?“ u ponedjeljak, 13. ožujka.

Govoreći o kulturnoj baštini i jeziku, predavačica ističe kako je tu riječ o dvosmjernom odnosu budući da je jezik dio kulture, ali i sredstvo za širenje kulture. Učenje „baštinskog leksika“ pridonosi jezičnoj kompetenciji, poznavanju kulture, ali i enkulturaciji odnosno procesu prenošenja kulture s naraštaja na naraštaj“ objašnjava Brbora.

Dodatna potreba za rječnikom hrvatske kulturne baštine javlja se i zbog činjenice kako Hrvatska ima iznimno bogatu kulturnu baštinu koja se ogleda i u leksičkoj raznolikosti, a govornici ne znaju mnoge riječi vezane uz baštinu. Svrha ovakvoga rječnika jest objediniti ukupnost disperziranoga hrvatskog leksičkog blaga kojim se označavaju pojmovi i objekti vezani za kulturu u najširem smislu riječi. Po obliku to bi trebao biti objasnidbeni, multimedijski, elektronički, onomasiološki (kretanje od pojma prema riječi) i semasiološki (kretanje od riječi prema značenju) rječnik istaknula je Brbora.

Izrada rječnika hrvatske kulturne baštine bio bi multidisciplinaran posao koji bi zahtijevao rad stručnjaka različitih profila. Ovakav rječnik bio bi namijenjen svima zainteresiranima za kulturu, učenicima i studentima, pojedini dijelovi mogli bi biti iskorišteni u muzejskoj djelatnosti, a njegovom prilagodbom u   dvojezičnik   ili   višejezičnik,   mogao   bi   postati   pronositeljem i promicateljem hrvatske kulture izvan granica zaključuje Brbora te dodaje kako „iako je riječ o vrlo kompleksnom djelu, s neizvjesnom realizacijom, vjerujem da bi se trud isplatio“.