U okviru obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika, a u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, povjesničarka književnosti Katja Bakija održat će predavanje na temu “Dubrovačko 19. stoljeće i standardizacija hrvatskoga jezika”, u četvrtak, 10. ožujka s početkom u 19 sati u Saloči od zrcala. 

Tema predavanja su dubrovačke (ne) prilike za vrijeme narodnoga preporoda te važan doprinos  dubrovačke književnosti i jezika na standardizaciju hrvatskoga jezika.

-Prilike u Dubrovniku početkom i sredinom 19. stoljeća ne mogu se promatrati izvan konteksta šire duhovne klime u Hrvatskoj i Europi. Vrijeme je to romantičarskih pokreta u europskim književnostima dok se u Zagrebu u zajednici s ostalim slavenskim narodima razvija ilirski narodni preporod.

U Dubrovniku u tom razdoblju pratimo propadanje jedne male, ali moćne države, ono doista predstavlja suton dubrovačkog zlatnog doba, neprežaljeni gubitak slobode i nezavisnosti, posebice za predstavnike vlastele. Baštinici stare slave pokušavaju se pronaći u novom vremenu i drukčijim povijesnim, političkim i društvenim okolnostima. Jezično to razdoblje obilježeno je trilingvizmom, pisalo se na talijanskom i latinskom jeziku, ali se postupno obnavlja i književnost na hrvatskom jeziku.  Ipak je i u takvim okolnostima postojao krug književnika koji je svojim djelovanjem povezao dubrovačku književnost i tradiciju s preporodnim idejama.

Pitanje pravopisa bilo je izvor brojnih prijepora i polemika što je  usporavalo proces jezične i nacionalne integracije. U uvjetima prijeko potrebne standardizacije upravo je književni ugled Dubrovnika među ilircima  otklonio i posljednje sumnje oko prihvaćanja štokavskog narječja, a djelo  Ivana Gundulića bilo je uporište za dubrovačku orijentaciju ilirskih preporoditelja. -  objasnila je Bakija povodom održavanja predavanja.

Objavljeno: 7.3.2022.