U sklopu Noći knjige u prizemlju Narodne knjižnice Grad, u srijedu, 23. travnja 2025. s početkom u 20 sati otvorit će se izložba dubrovačkih likovnih umjetnika „Jednakiji od drugih“ inspirirana „Životinjskom farmom“ Georgea Orwella.
Tekst: Karmen Čabrilo
U ovoj godini punoj važnih obljetnica prikrala nam se i jedna znakovita – 80 godina otkako je objavljena "Životinjska farma" Georgea Orwella, koju Dubrovačke knjižnice obilježavaju u sklopu manifestacije Noć knjige izložbom djela dubrovačkih likovnih umjetnika koji interpretiraju teme i prizore iz ove nezaobilazne satirične novele.
Djelo koje ga lansira u literarnu slavu Orwell, pravim imenom Eric Arthur Blair, piše jasnim i jednostavnim jezikom, bez barokne kićenosti i gubljenja u apstraktnoj simbolici. To programatski razrađuje u eseju "Politika i engleski jezik" (1946.), propisujući pravila za pisce – izbjegavanje metafora, dugih i suvišnih riječi, pasivnih formi, tuđica, znanstvene terminologije i ostalih jezičnih figura koje čitatelja udaljuju od istine, stvarajući mogućnost (političke) manipulacije. Pisac ističe da se moralne životinje na farmi jasno izražavaju, dok one loših namjera izvrću jezik kako bi odgovarao njihovim ciljevima. Životinjska farma upozorava nas da je pismenost, i to ne osnovna vještina čitanja napisanih slova, nego sposobnost kritičkog shvaćanja i stvaranja sadržaja, moćno oružje protiv propagande i postepenog gubitka (ljudskih ili životinjskih) prava. Stoga ne čudi da su umjetnici koji sudjeluju u ovoj izložbi, bez obzira na razlike u individualnim likovnim stilovima, instinktivno ili namjerno odlučili posegnuti za figuralnim jezikom.
Precizan literarni jezik traži jasan likovni izraz, ukorijenjen u materijalnoj stvarnosti, s obzirom na to da je književni predložak autorovim izborom basne kao žanra već za jedan stupanj odmaknut od doslovnog prema prenesenom značenju. Distanciranjem od teme stječemo perspektivu, kao što odmicanjem od likovnog djela (ili slike u nastajanju na štafelaju) dobivamo uvid u cjelinu. Na isti nas način basna prisiljava da svoj svijet promotrimo kroz oči drugoga, istovremeno pridonoseći bezvremenosti njenog čitanja.
Premda zamišljena kao satira Oktobarske revolucije i Staljinovog uspona na vlast, danas se Životinjska farma čita kao univerzalni priručnik, lakmus-papir za identificiranje totalitarnih režima, bez obzira na kojoj strani političkog spektra.
Orwellovi suvremenici mogli su na prvi pogled prepoznati reference na konkretne povijesne događaje i ličnosti, među svinjama identificirati Staljina, Trockog i Molotova, zbog čega je autor imao poteškoća s nalaženjem izdavača, a samo je djelo u više navrata i u više zemalja bilo cenzurirano, uklanjano iz školskih kurikula, ponekad i korišteno kao politički pamflet. Vremenski je odmak samo potvrdio univerzalnost mehanizma cikličnog uspona novog totalitarnog režima. Svako toliko neki novi Napoleon ustane protiv vlasti, okusi slatku moć i nastavi dobro utabanim tragovima papaka svih Napoleona prije njega. Od ustanka do režima, od harmonije do hijerarhije, od utopije do distopije. Revolucija s apetitom pojede svoju djecu, bez obzira na to koliko nogu ona imala. Štoviše, prošlo je dovoljno vremena da su i sama Orwellova djela postala sveto pismo koja se maliciozno i oportunistički izvrće u propagandne svrhe.
Sâm Orwell želio je prvo izdanje Životinjskog carstva obogatiti ilustracijama, odabravši čak i umjetnika čiji bi senzibilitet odgovarao djelu, no ta se ideja nije ostvarila. Zato tijekom ove izložbe imamo priliku ovu antologijsku satiru doživjeti kroz oči dubrovačkih umjetnika i obogatiti svoj imaginarij za neko novo čitanje. Danas možda više nego ikad prije, s oprezom se treba vratit Životinjskoj farmi. Važno je samo ne probuditi se jednog dana u odjeći nekadašnjih vlastitih podčinitelja. I, naravno, ne biti svinja.
FOTO: Robert Kralj
Objavljeno: 22.4.2025.