U okviru programa Mjeseca hrvatskoga jezika, Dubrovačke knjižnice organiziraju online predavanje dr. sc. Ivane Žužul “Još Horvatska ni... Konstrukcija nacionalnog identiteta u jeziku, književnosti i kulturi - kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja”, 25. veljače s početkom u 18 sati, u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad.
Na tragu brojnih uvida modernističkih i posmodernističkih teoretičara nacije - Gellnera, B. Andersona, E. J. Hobsbawma, A. D. Smitha, H. K. Bhabhe, P. Chaterjea, E. Balibara i drugih – ovim se predavanjem propituju jezične, književne i kulturne strategije kojima su preporoditelji zamišljali i uspostavljali hrvatski narod kao već postojeći, samorazumljiv i nepromijenjen entitet.
Danica je kao jedno od važnijih književnih glasila u Hrvatskoj u vrijeme narodnog preporoda imala nezaobilaznu ulogu u procesu oblikovanja nacionalnog identiteta. Osim što je u obliku književnih ostvarenja (budnica, davorija, poskočnica) omogućavala plasiranje i širenje temeljnih zasada ideologije ilirizma, Danica je bitno pridonijela afirmaciji štokavskoga narječja kao hrvatskog jezičnog standarda.
Prvi objavljeni prilog pisan štokavštinom i prema Gajevu pravopisu bila je budnica A. Mihanovića Horvatska domovina (br. 10 iz 1835.), koja je, kada je uglazbljena, postala hrvatskom himnom. U tom književnom podlistku hrvatskog časopisa Ilirskih narodnih novina (1835-1849) gotovo svi književni, programatski, publicistički, jezikoslovni, pseudoteorijski i drugi tipovi tekstova bili su zamašnjak nacionalne identifikacije.
U njima su vidljivi mehanizmi kojima su istaknuti prvaci Hrvatskoga narodnog preporoda zamislili i proizveli platformu za djelotvorno oblikovanje hrvatske nacionalne ideje. U tu svrhu diskontinuitet etnološke prošlosti preveli su u povijesni kontinuitet nacije, nedohvatljivu puninu etnotradicije u neupitno nacionalno ishodište, jezičnu raznorodnost u potvrdu identitetske homogenosti, a kulturnu diferencijaciju u snažnu legitimaciju nacionalne autentičnosti.
O predavačici:
Dr.sc. Ivana Žužul zaposlena je kao izvanredna profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Diplomirala je studij kroatistike 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirala 2002., a doktorirala 2007.godine. Bila je zaposlena u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (1998.-2008.) i na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu (2008-2011) te na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (2011-2018). Živi u Zagrebu.
Uz znanstveni rad Ivana Žužul se ističe i pjesničkim umijećem. Dobitnica je Gorana za mlade pjesnike za 2001. za zbirku Vodostaj vrtoglavice.
Objavila i priredila: Vodostoj vrtoglavice (poezija, 2001), Iz priče u priču 5-8 (suautorica četiriju čitanki za hrvatsku književnost za osnovnu školu, 2009) Pisni Atanazija Jurjevića (priredila u suautorstvu s Ennijom Stipčevićem i Josipom Bratulićem, 2011), Bajke i basne (priredila kritičko izdanje u suautorstvu s Tvrtkom Vukovićem, 2011), Tijelo bez kosti: kako se zamišljao nacionalni identitet u tekstovima hrvatskih preporoditelja (znanstvena monografija, 2015), Izmišljanje književnosti. Učinci fikcije u povijestima hrvatske književnosti (znanstvena monografija, 2019).
Predavanje će biti moguće pratiti putem Zoom aplikacije. Svi zainteresirani mogu se javiti na informacijska.sluzba@dkd.hr kako bi dobili link na poveznicu na dan održavanja predavanja.
Objavljeno: 21.2.2022.