U organizaciji Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, Memorijalne zbirke Jozo Kljaković i Dubrovačkih knjižnica, 9. prosinca 2019., upriličilo se otvorenje izložbe i predstavljanje knjiga o životu i djelu hrvatskoga slikara Joze Kljakovića povodom 130. obljetnice rođenja (1889. - 1969.) i 50. obljetnice njegove smrti (1969. – 2019.), o kojima su govorili kustosica Memorijalne zbirke Jozo Kljaković, Lidija Fištrek mag.ing., urednik publikacije iz „Biblioteke Kljaković“ Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, Mario Matijević dipl, theol. i ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović, prof. kl. filologije. Ravnateljica Bogdanović naglasila je kako je velika čast Dubrovačkim knjižnicama biti sudionikom ovog projekta i omogućiti građanima da vide izložbu radova ovog velikog slikara. Riječ je o inscenacijama za operu ''Dubrovački diptihon'' rađenim prema književnom predlošku ''Novele od stanca'' i o inscenaciji za operu ''Dubravka'' koju je režirao Branko Gavela, a praizvedena je upravo na Sv. Vlaha 1923. Kljaković je bio Bukovčev učenik, Augustinčićev profesor, majstor fresko slikarstva čije freske krase crkvu sv. Marka, a mozaici pročelje Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Autorica izložbe, Lidija Fištrek  objasnila je kako se temeljem sačuvanih zapisa, fotografija, libreta i crteža došlo do podataka o postavljenim dvjema inscenacijama rađenih za opere Antuna Dobronića, hrvatskog skladatelja, melodiografa i publicista. Poput svojih suvremenika, i Kljaković se osim u slikarstvu okušao i u postavljanju scenografije te se njegovo ime nalazi na listi umjetnika koji su radom u ovom području likovnog izražavanja doprinijeli razvoju hrvatske scenografije. Skice za scenografije i dio kostima koji su po prvi put predstavljeni javnosti na ovoj izložbi nastali su u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Obje inscenacije vezane su za Dubrovnik i dubrovački pejzaž. U inscenaciji za Dubrovački diptihon, Kljaković je fotografski točno prikazao palaču Sponza, što je uveliko dočaralo atmosferu Dubrovnika na sceni, pretpostavljalo da će on kao rođeni Dalmatinac poznavati atmosferu obale i gradova u bolje od ostalih umjetnika tog vremena i tako prikazati Dubrovnik u razdoblju kulturne i ekonomske moći, naglasila je kustosica izložbe. Mario Matijević  predstavio je Kljakovića kao pisca. Biblioteku sabranih djela Joze Kljakovića pokrenuo je solinski „Zvonimir“ godine 2012. u suradnji s izv. prof. dr. sc. Josipom Dukićem, a u sklopu koje je tiskano pet knjiga; Libar moga života 2012.; Dalmatinske teme 2013.; Čovjek bez maske 2014.; Politički tekstovi i polemike 2015. te Perturbatori javnoga poretka 2018. Cilj same biblioteke bila je revitalizacija lika i djela Joze Kljakovića u rodnomu Solinu, preko njegovih dosad ili neobjavljenih ili objavljenih, ali javnosti gotovo u potpunosti nepoznatih tekstova. Zvonimirova djelatnost od samih je početaka bila usmjerena prema Kljakoviću kao jednomu od najvećih potomaka solinske loze, a upravo u Galeriji Zvonimir 1996. održana je prva izložba Kljakovićevih djela u samostalnoj Hrvatskoj. Riječ je o izuzetno vrijednim publikacijama koje Kljakovića u čitavu svijetu poznata slikara osvjetljavaju i kao vrsnoga pisca, koji o političkim, ideološkim, svjetonazorskim i vjerskim temama progovara vlastitim britkim stilom i bujicom emocija. Djela iz Biblioteke Kljaković znatan su doprinos ponovnom otkrivanju Kljakovićeva života i djela u današnjem, suvremenomu društvu. Kljakovićeva djela, u nakladi Doma kulture Zvonimir, bit će dostupna od ponedjeljka (16. prosinca) za posudbu u Dubrovačkim knjižnicama. Izložba ostaje otvorena u prizemlju Narodne knjižnice do 23. prosinca.