U organizaciji Dubrovačkih knjižnica održalo se predavanje Irene Bratičević o Rajmundu Kuniću, povodom 300-te obljetnice pjesnikova rođenja u petak, 25.siječnja, u Znanstvenoj knjižnici. Kunić, jedan od najvažnijih pjesnika i prevoditelja cjelokupnog hrvatskog latiniteta, stvarao je u brojnim pjesničkim vrstama pišući elegije, epigrame, dulje pjesme u heksametru, poslanice, parafraze, govore i druge. U djetinjstvu je otišao u Rim kako bi postao isusovac te je preko pisama održavao vezu sa svojim rodnim krajem i njegovim učenim ljudima poput Ivana Marije Matijaševića i Luke i Miha Sorkočevića. Također, održavao je kontakt i s Dubrovčanima u Rimu poput Ruđera Boškovića, Benedikta i Krista Staya, Bernarda Džamanjića i Marka Faustina Galjufa. Opus koji je ostavio iza sebe plod je učenosti i kulture osamnaestog stoljeća i okruženja u kojem je pjesnik živio. Bio je i omiljen gost salonskih krugova u kojima se kretala intelektualna i kulturna krema onodobnoga rimskog društva. Sam je ostavio vrlo malo tragova o sebi, no svjedočanstva njegovih suvremenika – učenika, prijatelja, književnih kritičara i mecena prikazana su u ovom predavanju. Znanstvena knjižnica Dubrovnik posvetila mu je izložbu svoje najvrednije građe vezane uz njegov život i rad. Knjižnica je u posjedu i nekoliko Kunićevih autografa u kojima je stihove zapisivao katkad vrlo uredno, a katkad impulzivno i u brzini. Izloženi su i prijepisi Kunićevih djela i onih njemu posvećenih, a koji svjedoče koliko je dubrovačka i rimska kulturna sredina cijenila jednog od najvećih latinističkih pjesnika. Izložba ostaje otvorena do 22. veljače 2019. Irena Bratičević docentica je na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U znanstvenom radu osobito proučava dubrovačke književnike koji su pisali na latinskom jeziku. Autorica je monografije Via virtutis / Put vrline: Epigramatski opus Rajmunda Kunića, čiji je prvi dio prikaz Kunićeva života i stvaralaštva, a drugi izdanje više od tri i po tisuće njegovih epigrama. Cjelokupnu galeriju fotografija možete pogledati na službenoj Facebook stranici Dubrovačkih knjižnica.