Dvojezična knjiga Nikole Čolaka „Hrvatski pomorski regesti - Marittimi regesti croati“, III. svezak predstavljana je dubrovačkoj publici u utorak, 13. veljače u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. O knjizu su govorile dr. sc. Vesna Miović iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica dr. sc. Vesna Čučić te urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, doktorandica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kako sama urednica naglašava regesti su dokumenti u vrlo sažetom obliku, a kad je riječ o ovoj knjizi to su popisi dokumenata iz 18. stoljeća koji opisuju pomorske veze između Hrvatske i Italije. U tri sveska Hrvatskih pomorski regesta okupljeno je 16 000 dokumeta. Izvor su za bezbroj tematika od vrsta brodova i imena, svrha putovanja, do trgovačke robe i gusarstva, a sadže i imena kapetana pa se mogu rekonstruirati i obiteljske veze. Posljednji svezak objavljen je 19 godina nakon smrti autora, zahvaljujući urednici knjige, Zrinki Podhraški Čizmek inače Čolakovoj unuci. Miović je u svom izlanaju naglasak stavila na važnost knjige za dubrovačko pomorstvo. Potres iz 1667. uvelike je utjecao na pad kako kopnene tako i pomorske trgovine, a dubrovačka luka izgubila je ulogu posrednika između istoka i zapada. Uspon dubrovačkog pomorstva od 40-ih godina 18. stoljeća izgledao je sasvim drukčije. „Zna se da dubrovački brodovi skoro uopće nisu dolazili u Dubrovnik to potvrđuju regesti Nikole Čolaka, a pružaju nam neke nove zanimljive podatke“ ističe Miović te objašnjava kako je u to vrijeme petina hrvatskih brodova koji su dolazili u Anconu pripadala Dubrovčanima. Čučić je podsjetila kako je Čolak u Hrvatskim pomorskim regestima povezao hrvatski korpus od Istre do Boke Kotorske te pokazao povezanost hrvatskoga naroda na raznim djelovima jadranske obale. Arhiv obitelji Čolak pohranjen je  u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. U tri sveska objavljeno je 16 tisuća dokumenata, a još oko 30.000 regestiranih, ali nesređenih jedinica, te još oko 70.000 mikrofilmiranih i fotokopiranih izvornih dokumenata čeka na objavljivanje. Pred znanstvenicima je još puno rada, a Zrinka Podhraški Čiznek je najavila tijekom sljedeće dvije godine skupiti građu za 4. svezak Hrvatskih pomorskih regesta. Knjiga je objavljena 2017. u izdanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Predstavljanje knjige organizirali su Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Hrvatska matice iseljenika Dubrovnik i Dubrovačke knjižnice.   Nikola Čolak (1914. Janjevo-1996. Padova) povjesničar, arhivist, kulturni djelatnik i publicist, diplomirao filozofiju, klasičnu filologiju, talijanski i francuski jezik i književnost te povijest. U svibnju 1945. je uhićen od komunističkih vlasti te kako nije želio iz moralnih razloga sudjelovati u novom poretku osuđen je na tri godine zatvora i prisilnog rada. Boravio je u logorima u Popovači, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Državnom arhivu u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU sto označava njegov ulazak u pionirsko područje hrvatske trgovačke pomorske povijesti kojoj je bio začetnik i do dan danas najjači predstavnik. Prikupljao je građu za pomorsku povijest Jadrana 18. st. u zadarskom  te u venecijanskom arhivu. Nakon pokušaja osnivanja 1966. u Zadru časopisa “Slobodni glas” sa skupinom heterogenih intelektualaca prisiljen je pobjeći u inozemstvo te dobiva politički azil u Italiji. Smjestio se u Padovi kako bi bio sto bliži venecijanskim arhivima, važnima za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant angažirao se u raspravama o budućnosti Hrvatske. Njegovo djelo “Iza bodljikave žice: svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji” (Padova 1977) govori o njegovom iskustvu proživljenog stradanja. U Veneciji je osnovao “Središnjicu za proučavanje hrvatske povijesti” te je objavio preko 50 izvornih znanstvenih radova u relevantnim hrvatskim i talijanskim povijesnim časopisima. Pripremio je za tiskanje 16.000 dokumenata u “Hrvatskim pomorskim regestima” 18. st. u tri sveska, od kojeg je treći izdan post mortem. Prikupio je više od 100.000 dokumenata u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina istraživanja vezano uz povijest Jadrana u 18. st. zasluživši status "erudita": za takav je životni trud bio potreban integritet, erudicija i znanje kojima je prof. Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. (iz pogovora prof. dr. sc. Josipa Vrandečića)