1

veljača 2024

Predstavljeno treće izdanje knjige „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“ Dubravka Kovačevića

1

veljača 2024

Treće, dopunjeno i prošireno izdanje knjige „Sveti Vlaho i njegovi festanjuli“ Dubravka Kovačevića, strastvena čuvara nematerijalne baštine i Parčeva štovatelja, predstavljeno je 31. siječnja u Saloči od zrcala. Uz autora, na predstavljanju su govorili Ivan Viđen, recenzent knjige te Boris Njavro, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca, izdavača trećeg izdanja.

Okupljene je pozdravila knjižničarka Matija Nenadić, ujedno i organizatorica nekoliko predavanja naslovljenih Priča iz Ragusine u koje spada i ovo događanje. I sam festanjuo 1988. godine, Dubravko Kovačević velikom je upornošću godinama prikupljao podatke o ovim svjetovnim organizatorima Feste sv. Vlaha, ispisujući istovremeno priču o Dubrovniku i njegovim ljudima od 1872. – 2023. koji s jednakim nestrpljenjem, uvijek iznova, iščekuju „oni dan ki dohodi nami jednom na godište“.

Boris Njavro prisjetio se kako se gosparom Dubravkom upoznao kao mladi novinar i on ga je „uveo svijet njegova doma na Prijekome“ gdje živi sa suprugom Lucijom. Istaknuo je kako mu je „velika čast da je gospar Dubravko odabrao malo Društvo za svoga izdavača ovog trećeg izdanja“.

- Upoznao me s arhivom koji je njegov otac Pepica skupljao i prikupljao (…) Ovo je neko moje sjećanje na gospara Pepicu (…) Točno na Božić 2000. godine umro je gospar Josip Kovačević kojeg mnoga čeljad Grada i šire još uvijek pamte po nadimku Pepica. Tihi, mirni, čestiti, skromni čovjek koji nigdi nije hodio onako, vazda je negdje trč'o, vazda je žurio i vazda bio nasmiješen… Bio je malen, nisi ga mogao uhvatiti, imao je torbicu, ali je puno učinio za život dug 89 godina. Za sva vremena je zadužio svoj i naš Grad. Bio je po svemu svestrana osoba, veliki filatelist, istaknuti zborski pjevač, kroničar Grada, a posebno Vaterpolo kluba Jug. Negdje je zapisano da je rekao „Važnije je čestit život nego sva priznanja ovoga svijeta“. Od brojnih priznanja koja je dobio, posebno mjesto u njihovom doma na Prijekome zauzima priznanje koje je 1975. dobio od pape Pavla VI za kulturni i sveopći rad i dobrobit čovjeka te svakako za njegov doprinos radu Katedralnog mješovitog pjevačkog društva Dubrovnik (…) Gospar Dubravko čuva sve što je njegov otac čuvao i sačuvao, a gospar Pepica je 1991. dobio Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo – rekao je Njavro.

Viđen je podsjetio kako je danas jedan 'tužni datum' za dubrovačku povijest jer je 1808. Marmontovom odlukom ukinuta Dubrovačka republika. U ovoj godini obilježava se i 100. obljetnica prvog cjelovitog službenog prijevoda Oficija sv. Vlaha na hrvatski jezik koje je tiskano pred Festu 1924. Opisao je cjeline trećeg izdanja Kovačevićeve knjige.

- Prvo izdanje knjige ima otprilike 860 stranica, a ovo treće ima preko 1000 stranica. Knjiga se sastoji od sedam cjelina. Prva donosi predgovor pokojnog povjesničara Iva Banca koji je sudjelovao na predstavljanju prvog izdanja 2018. godine. Nakon toga slijedi kraći autorov predgovor gdje je on iznosi svoja načela i misli koje su ga vodile u tom dugogodišnjem predanom radu građe o festanjulima. Slijedi pregledni tekst dubrovačkog povjesničara Tea Trostmanna o štovanju sv. Vlaha u svijetu i u Dubrovniku (…) četvrti dio govori kako Festa teče u naše vrijeme, a peti dio ujedno je sam popis festanjula s njihovim biografijama koji zauzima tri četvrtine knjige, potom slijedi pogovor kojeg sam ja napisao (…). Šesti dio sastoji se od zaključaka i popisa literature, a posljednji dio su Prilozi, tu su, osim festanjula, popisi dubrovačkih biskupa, rektora crkve sv. Vlaha, popis dubrovačkih načelnika i gradonačelnika od 19. stoljeća do danas, popis propovjednika trodnevlja od sredine 19. stoljeća do danas, popis propovjednika na Festi na Gorici sv. Vlaha, kao i popis trubljača na zatvaranju Feste sv. Vlaha te popis fotografija – opisao je Viđen dodavši kako se radi o 'opsežnom djelu koje možemo nazvati enciklopedijskim'. Sam posao traženja biografija 'običnih' građana festanjula, kakvi su bili većinom, Viđen je nazvao 'detektivskim'.

Autor knjige Dubravko Kovačević, zaljubljenik u fotografiju, pokazivao je publici stare fotografije festanjula i iznio detalje i zanimljivosti o svakoj. Rekao je kako se o svetom Vlahu i Festi može gledati iz 'različitih kutova', koliko se 'društvo i politika čitaju i iz povijesti festanjula'.

- Čim se tako nešto uporno ponavlja, znači da je ljudima bilo važno i da su pamtili lijepe običaje iz prošlih vremena. Živio sveti Vlaho! -  zaključio je Kovačević.

Ovo događanje glazbom je uveličao Mješoviti katedralni zborU prizemlju Narodne knjižnice do 10. veljače može se pogledati izložba proglasa festanjula te izvornih dokumenata iz 30-ih i 40-ih godina prošlog stoljeća iz privatne zbirke Dubravka Kovačevića.

 

foto: Vedran Levi