Dubrovačke knjižnice, 21. veljače, posjetio je 1.c razred (HTT) Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik sa školskom knjižničarkom Marjanom Batinić.
Posjet je započeo u Narodnoj knjižnici Grad, gdje ih je u Čitaonici primila knjižničarka Katarina Palinić, koja je pokazala alate koji bi im mogli koristiti u daljnjem obrazovanju. Upoznala ih je s ciljem djelovanja Narodne knjižnice i ogranaka (Montovjerna, Cavtat, Trpanj, Mokošica, Gruž, Lapad), procedurom upisa u Knjižnicu i novom online us
lugom produživanja knjiga, pokazala im je web i Facebook stranicu Dubrovačkih knjižnica te ih uputila na digitalni katalog preko kojeg mogu pogledati posjeduje li Knjižnica knjigu koju trebaju i je li ona slobodna ili zadužena. Osim toga, Palinić ih je uputila i na kataloge drugih knjižnica u Hrvatskoj, čija se građa po potrebi može posuditi preko međuknjižnične posudbe. Pokazala im je i web stranicu Hrvatskog jezičnog portala, pretraživog rječnika hrvatskog jezika na kojem mogu naći objašnjenje bilo koje riječi iz hrvatskoga jezika, zatim stranicu na kojoj se nalazi Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i online izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Učenici su saznali kako pronaći literaturu preko interneta i kako se knjižničarima mogu obratiti i bez dolaska u knjižnicu preko informacijske usluge 'Pitajte knjižničara'.
U Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik dočekala ih je knjižničarka Marinka Ulaga koje im je objasnila kako se do 1977. Znanstvena knjižnica nalazila u Kneževom dvoru pa je prešla u ljetnikovac Skočibuha (u kojem se danas čuva dio fonda), a 2000. prelazi u baroknu palaču Caboga u ulici Cvijete Zuzorić. Učenici su obišli Spomeničku zbirku ( zbirka starih i rijetkih knjiga) gdje se nalazi više od 10 tisuća svezaka od početka 16. stoljeća do pada Republike 1808. Jedna od najstarijih knjiga koja se tu nalazi je Misal hrvacki, tiskan 1531. U svijetu je sačuvano samo 14 primjeraka, jedan od njih je i dio ove zbirke. Što se tiče zbirke inkunabula, Ulaga je objasnila da ih se tu nalazi 77, od kojih je najvrjednija De natura angelica, iz 1499. Jurja Dragišića. Posjetili su i Priručnu zbirku gdje se obično održavaju predavanja i postavljaju izložbe, a spomenute su i zbirke rukopisa, libreta i korespondencije koje čine cjelokupni fond Znanstvene knjižnice.