[et_pb_section admin_label="section"][et_pb_text admin_label="Text" background_layout="light" text_orientation="left" use_border_color="off" border_color="#ffffff" border_style="solid"] Predavanjem “Reklamne poruke 30-ih godina 20. stoljeća i suvremene reklame u dubrovačkim novinama” Leone Rašice i Marije Gjurašić u petak, 10. ožujka, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad nastavljen je program obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika. Predavačice su istaknule kako je slogan “Tko oglašuje, taj napreduje” objavljen u “Hrvatskoj Dubravi” u broju 65. za 1936. godinu itekako bio dobro shvaćen te su oglašivači bili svjesni potencijala reklame. U svom izlaganju prikazale su koliko su dubrovački oglašivači općenito bili svjesni važnosti reklame i mogućnosti utjecaja koje ona nudi, kojim su se tehnikama oglašavanja koristili pri prezentaciji reklamnog sadržaja, kakva su  jezična i stilska obilježja oglasa u dubrovačkim novinama od 1933. do 1938., dakle pred drugi svjetski rat, a kakva onih u današnjim dubrovačkim novinama. Istraživanje su provele na uzorku od 252 broja šest dubrovačkih novina iz 30-ih godina prošloga stoljeća (Dubrava, Dalmacija, Dubrovačka tribina, Narodna svijest, Dubrovačka rivijera i Informator) te na 148 brojeva četiriju suvremenih dubrovačkih novina u periodu od 2013. do 2015. godine (Dubrovački vjesnik, Dubrovnik rivijera info, Dulist i Glas Grada) Ističući ciljeve reklame Gjurašić je naglasila kako je funkcija reklame da ima obavjesnu, apelativnu i nagovaračku ulogu. Brojnim promjerima oglasa iz 30-ih godina prošloga stoljeća pokazala je kako je oglašivačka strategija slična današnjoj. Reklame su usmjerene na određene ciljne skupine, ističu se kvalitete proizvoda, koriste se poznatim osobama, a također pazi se i na period godine kada se plasiraju reklame koje su onda posebno sročene povodom Božića, Nove godine i slično. "Reklama oslikava i povijesni aktualni trenutak, ona neminovno prepričava društveno-političko uređenje, stupanj tehnološkog razvoja i osjeti se po proizvodima koji se reklamiraju kakva je gospodarska situacija i utejcaj stranog kapitala, stanih tvrtki i koliko  se stranih proizvoda oglašava, a osjete se i jezične okolnosti” dodala je Gjurašić. O jezičnim aspektima reklama i stilskim figurama u reklamnim porukama govorila je Leona Rašica koja zaključuje kako su forme oglašavanja  uglavnom ostale slične, a karakretizira ih direkto obraćanje kupcu, superlativne forme, metafore, ponavljanja i slično. Međutim svakako je evidentno kako su prijašnje reklame suptilnije od današnjih. Govoreći o značaju reklama Gjurašić je naglasila “kako je možemo gledati kao relevantno historiografsko djelo jer puno priča o aktualnom trenutku i o društveno-političkom uređenju, o gospodarskoj situaciji, ali i o moralnim i socijalnim vrijednostima te kulturološkim strujanjima”. Program Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovačkim knjižnicama nastavlja se predavanjem dr. sc. Sanje Brbore na temu „Treba li nam rječnik hrvatske kulturne baštine?“ u ponedjeljak, 13. ožujka, u 18 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.