Fotografije: Vedran Levi Za kraj manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, u Dubrovačkim knjižnicama se 13. studenoga održalo predstavljanje serije glazbenih izdanja Musica nova ex antiqua u okviru kojeg se premijerno promovirala partitura Tom(m)asa Restija (Lecce, 1765.? – Split, 1830.), glazbenika koji je ostavio neizbrisiv trag u glazbenoj kulturi grada Dubrovnika na kraju 18. i početkom 19. stoljeća. Ovo događanje nastalo je u suradnji Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, Franjevačkog samostana u Dubrovniku i Dubrovačkih knjižnica. Na predstavljanju su sudjelovale urednica notnog izdanja Restijeva Rekvijema, dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo te voditeljica muzikološkog projekta GIDAL i glavna urednica serije Musica nova ex antiqua, dr. sc. Ivana Tomić Ferić. - Serija izdanja od četiri sveska Musica nova ex antiqua ili ‘stara glazba na nov način’ sadrži muzikalije koje su stoljećima bile prekrivene arhivskom prašinom i na neki način zanemarene, nevidljive  užoj, a time i široj muzikološkoj javnosti. Temeljni cilj bio je maknuti tu prašinu sa starih muzikalija i uputiti ih u novi život – rekla je dr. sc. Tomić Ferić dodavši kako je projekt Musica nova ex antiqua pokrenut na splitskoj Umjetničkoj akademiji u sklopu muzikološkog projekta GIDAL – "Glazbeni izvori Dalmacije u kontekstu srednjoeuropske i mediteranske glazbene kulture od 18. do 20. stoljeća" u suradnji s baštinskim institucijama. - Projekt GIDAL obuhvaća istraživanja unutar četiriju lokaliteta (Split, Hvar, Zadar, Dubrovnik), a temelji se na proučavanjima materijalne glazbene baštine pohranjene u crkvenim, samostanskim i muzejskim prostorima s ciljem digitalizacije, sređivanja i katalogizacije zbirki muzikalija i glazbene dokumentacije te njihove analize, obrade i valorizacije. Otkrićem novih artefakata nastoji se revitalizirati zanemarene, a za povijest umjetničke glazbe u Dalmaciji iznimno zaslužene glazbenike – objasnila je ciljeve projekta dr. sc. Ivana Tomić Ferić te kratko predstavila četiri skladatelja kojima su se bavili: Ambroz Novak, Nikola Strmić, Julije Bajamonti i Tom(m)aso Resti. Tom(m)aso Resti i njegov Rekvijem u c-molu za soliste, mješoviti zbor i orkestar iz 1802. godine, četvrti je svezak edicije Musica nova ex antiqua, a potpisuju ga urednica Jelica Valjalo Kaporelo i redaktorica Sanja Stojanović Stipanov. Djelo je u izvornom obliku (u partituri i sveščićima s dionicama) pohranjeno u Glazbenom arhivu Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, a Restijeva ostavština obuhvaća pedesetak jedinica vokalnih i instrumentalnih djela, većinom su to djela sakralne tematike, dok su manje zastupljena djela svjetovnog karaktera poput arija, kavatina i kancona. - Resti je bio kapelnik dubrovačke katedrale, djelovao je u Dubrovniku od 1790. godine, a njegov privatni život obilježila su dva braka, u drugom braku s Marijom Bota dobiva brojno potomstvo. Klasicistički kulturni i intelektualni milje tog doba u Dubrovniku čine Miho i Antun Sorgo, Francesco Maria i Urban Apprendini, Tomo Basiljević i drugi. Restijev svestrani glazbenički i skladateljski rad honorirani su najčešće prigodom proslave Svijećnice i sv. Vlaha. Prema bilješkama, izgledno je kako je bio percipiran kao redovnik franjevac i pripadnik dubrovačke plemićke obitelji Rastić / Restić / Resti – konstatirala je dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo.  Za kraj publika je imala priliku premijerno čuti Restijev Rekvijem pisan u 11 stavaka, a predavačice su Dubrovačkim knjižnicama i ravnateljici Jeleni Bogdanović zahvalile na suradnji i gostoprimstvu poklonivši izdanja partitura svih četvero spomenutih autora. Zahvaljujući suradnji triju ustanova, ovo notno izdanje danas živo svjedoči o bogatoj sakralnoj umjetničkoj glazbenoj baštini grada Dubrovnika u prvoj polovici 19. stoljeća.